Results
Search Results for:
Search Results for:
OGLEDI BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 343.341(497.6)
341.48:323.285
COBISS.SR-ID 114177033
PODSTREKAVANJE NA KRIVIČNA DJELA TERORIZMA: ODGOVORNOST I KAŽNJIVOST U MEĐUNARODNOM PRAVU I PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE
(I deo)
* Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i redovni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: U suzbijanju terorizma kao negativne krivičnopravne pojave i bezbjednosnog problema u međunarodnoj zajednici i nacionalnom krivičnom zakonodavstvu primjenjuju se različite mjere, sredstva i postupci od strane nadležnih organa. U tom sistemu mjera poseban značaj i ulogu imaju krivične sankcije. Njihovom primjenom se ostvaruju ciljevi generalne, odnosno specijalne prevencije prema učiniocima krivičnih djela terorizma, odnosno srodnih krivičnih djela. Među ovim krivičnim djelima se na specifičan način izdvajaju krivična djela gdje se saučesništvo u obliku podstrekavanja, podsticanja, vrbovanja ili nagovaranja drugog ili drugih lica na izvršenje krivičnih djela terorizma smatraju samostalnim inkriminacijama za koje su propisane posebne vrste – mjere kazni. Ovdje su, naime, pripremne radnje, odnosno prethodni stadijum za izvršenje terorizma predviđene kao samostalna radnja izvršenja bez obzira na to da li je do ovog krivičnog djela uopšte došlo ili moglo doći.
Cilj je ovako preduzetih radnji podstrekavanja drugih lica da oni (svi ili samo neki) učestvuju u izvršenju, pomaganju ili pridruživanju, dakle da postanu član bilo koje terorističke grupe. Iz toga se može zaključiti da na osnovu ovako preduzetih djelatnosti učinilac konkretnih krivičnih djela terorizma na osnovu njih donese odluku i nekom svojom djelatnošću potom učestvuje u izvršenju zakonom taksativno nabrojanih krivičnih djela terorizma.
Ključne riječi: terorizam, podstrekavanje, međunarodno pravo, Bosna i Hercegovina.
BOSNA I HERCEGOVINA: OGLEDI
UDK: 343.24(497.6)
COBISS.SR-ID 110959369
MJERE BEZBJEDNOSTI MEDICINSKOG KARAKTERA U KRIVIČNOPRAVNOM SISTEMU BOSNE I HERCEGOVINE
* Filip Novaković, dipl. pravnik, student II ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, smjer: Krivično pravo.
** Luka Stanar, student I ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: Mjere bezbjednosti u krivičnopravnom sistemu Bosne i Hercegovine jesu krivične sankcije koje se izriču učiniocima krivičnih djela od strane nezavisnog i nepristrasnog suda u zakonom predviđenom postupku, a izriču se radi otklanjanja stanja ili uslova koji bi doveli do toga da učinilac ubuduće vrši krivična djela. One predstavljaju rezultat shvatanja da kazna kao osnovna krivična sankcija često ne bude dovoljna za ostvarivanje jedne od osnovnih funkcija krivičnog prava – zaštite društva od kriminaliteta. Nerijetko se kazna kao takva i ne može primijeniti (npr. kod duševno oboljelih lica), stoga se pristupa drugim mehanizmima radi otklanjanja opasnosti koju za društvo predstavlja učinilac djela. Mjere bezbjednosti su u Bosni i Hercegovini regulisane sa četiri krivična zakona: jednim državnim (KZ BiH), dva entitetska (KZ RS i KZ FBiH) i zakonom Distrikta Brčko (KZ BDBiH). Razlog tome je podjela zakonodavnih nadležnosti između državnog, entitetskih i nivoa distrikta kao jedinice lokalne samouprave sa posebnim statusom.
Ključne riječi: mjere bezbjednosti, obavezno psihijatrijsko liječenje, obavezno liječenje od zavisnosti, obavezan psihosocijalni tretman.
OGLEDI BiH
UDK: 343.544 (497.6)
COBISS.SR-ID 108225289
KRIVIČNOPRAVNI, KRIVIČNOPROCESNI I VIKTIMOLOŠKI ASPEKTI KRIVIČNOG DJELA MEĐUNARODNO NAVOĐENJE NA PROSTITUCIJU U BOSNI I HERCEGOVINI
(II deo)
* Prof. dr Sadmir Karović, vanredni profesor za krivičnopravnu naučnu oblast, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, edukator u Centru za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine.
** Dr Arben Murtezić, direktor JU Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine.
Rezime: U fokusu interesovanja autora su krivičnopravni, krivičnoprocesni i viktimološki aspekti krivičnog djela međunarodno navođenje na prostituciju, propisano u članu 187. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. U ovom radu naglašena je kompleksnost određivanja, odnosno definisanja pojma prostitucije kao sociopatološke pojave u društvu, uvažavajući i njenu međunarodnopravnu komponentu. Ostvaren je kratak osvrt na krivičnopravni pojam, odnosno zakonski opis ovog krivičnog djela, te naglašena njegova krivičnopravna autonomnost i samostalnost. Također, viktimološka dimenzija ovog krivičnog djela, sa razlogom zavređuje posebnu pažnju naučne i stručne javnosti, s obzirom na izuzetno negativne i dugoročne posljedice koje se prije svega odnose na pasivnog subjekta, odnosno žrtvu izvršenja ovog krivičnog djela. Pored navedenog, posebna pažnja je posvećena krivičnoprocesnim aktivnostima nadležnih krivično-procesnih subjekata na planu blagovremenog, efikasnog i zakonitog otkrivanja i dokazivanja ovog krivičnog djela, uvažavajući određene krivičnoprocesne specifičnosti, dileme i izazove.
Ključne riječi: prostitucija, navođenje, otkrivanje, dokazivanje, žrtva.
OGLEDI BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 343.544 (497.6)
COBISS.SR-ID 85585673
KRIVIČNOPRAVNI, KRIVIČNOPROCESNI I VIKTIMOLOŠKI ASPEKTI KRIVIČNOG DJELA MEĐUNARODNO NAVOĐENJE
NA PROSTITUCIJU U BOSNI I HERCEGOVINI
(I deo)
* Prof. dr Sadmir Karović, vanredni profesor za krivičnopravnu naučnu oblast, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, edukator u Centru za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine.
** Dr Arben Murtezić, direktor JU Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine.
Rezime: U fokusu interesovanja autora su krivičnopravni, krivično-procesni i viktimološki aspekti krivičnog djela međunarodno navođenje na prostituciju, propisano u članu 187. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. U ovom radu naglašena je kompleksnost određivanja, odnosno definisanja pojma prostitucije kao sociopatološke pojave u društvu, uvažavajući i njenu međunarodnopravnu komponentu. Ostvaren je kratak osvrt na krivičnopravni pojam, odnosno zakonski opis ovog krivičnog djela, te naglašena njegova krivičnopravna autonomnost i samostalnost. Također, viktimološka dimenzija ovog krivičnog djela, sa razlogom zavređuje posebnu pažnju naučne i stručne javnosti, s obzirom na izuzetno negativne i dugoročne posljedice koje se prije svega odnose na pasivnog subjekta, odnosno žrtvu izvršenja ovog krivičnog djela. Pored navedenog, posebna pažnja je posvećena krivičnoprocesnim aktivnostima nadležnih krivičnoprocesnih subjekata na planu blagovremenog, efikasnog i zakonitog otkrivanja i dokazivanja ovog krivičnog djela, uvažavajući određene krivičnoprocesne specifičnosti, dileme i izazove.
Ključne riječi: prostitucija, navođenje, otkrivanje, dokazivanje, žrtva.
OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 343.291(497.6)
COBISS.SR-ID 81111817
GAŠENJE PREKRŠAJNOG KAŽNJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI
* Dr Ljubinko Mitrović, redovni profesor, ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Banja Luka.
** Jelena Mitrović, MA, Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica, Banja Luka.
Rezime: Prekršajne sankcije predstavljaju državne, odnosno prinudne mjere represivno-preventivnog karaktera kojima se učinioci prekršaja, pod uslovima predviđenim prekršajnim propisima, ograničavaju ili uskraćuju u određenim pravima ili slobodama, na osnovu odluke nadležnog suda, odnosno ovlašćenog organa, donesene u zakonito sprovedenom postupku. Najčešće i u pravilu, one se gase njihovim izvršenjem nad učiniocem prekršaja od strane nadležnih državnih organa. Pored toga, imamo i neke druge okolnosti koje gase pravo države na izricanje i izvršenje prekršajne sankcije, odnosno osnove gašenja prekršajnih sankcija, a najvažniji od njih jesu smrt učinioca prekršajnog djela poslije njegovog izvršenja, amnestija i zastarjelost. Radi se o javno-pravnim institutima – osnovima koji isključuju pravo države na primjenu prekršajnih sankcija prema učiniocima prekršajnih djela. Upravo o gašenju prekršajnog kažnjavanja, odnosno samo jednom od osnova gašenja ovih sankcija – zastarjelosti biće riječi u ovom referatu.
Ključne riječi: prekršaji, osnovi gašenja prekršajnog kažnjavanja, Republika Srpska, zastarjelost.
OGLEDI BiH
UDK:343.85:343.541-053.2/.6(497.6)
COBISS.SR-ID 76110601
O PRAVNOJ ZAŠTITI I PREVENCIJI DJECE KAO ŽRTAVA SEKSUALNOG UZNEMIRAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI (II deo)
* Prof. dr Azra Adžajlić-Dedović, redovni profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
** Prof. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske, vanredni profesor, Fakultet pravnih nauka Univerziteta „Apeiron” Banja Luka.
Rezime: Pod nasiljem i zlostavljanjem podrazumjeva se svaki oblik jednom učinjenog, odnosno ponavljanog verbalnog ili neverbalnog ponašanja koje ima za posljedicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva ličnosti djeteta i učenika ili zaposlenog. Nasilje i zlostavljanje može da se javi kao fizičko, psihičko (emocionalno) i socijalno. Osim navedenih oblika, nasilje i zlostavljanje prepoznaje se i kroz: zloupotrebu, seksualno nasilje, eksploataciju djeteta i učenika, elektronsko nasilje i dr. Seksualno nasilje i zlostavljanje je ponašanje kojim se dijete i učenik seksualno uznemirava, navodi ili primorava na učešće u seksualnim aktivnostima koje ne želi, ne shvata ili za koje nije razvojno dorastao ili se koristi za prostituciju, pornografiju i druge oblike seksualne eksploatacije. Autori u radu analiziraju, između ostalog, dokazivanje odgovornosti za izvršeno seksualno uznemiravanje i značenje termina osjetljivi svjedoci ukazujući da seksualno vaspitanje djece mora biti oplemenjeno etičkim, psihološkim i društvenim aspektima odnosa među polovima. Nažalost, roditelji i vaspitači ne raspolažu dovoljnim znanjem o seksualnom vaspitanju djece. Pri tome, skladni porodični odnosi trebali bi biti prvi uslov pozitivnog vaspitanja, predstavljeni kroz jednaku raspodjelu dužnosti i obaveza između oca i majke, ali i uz uzajamnu obzirnost i pomoć i njihovo međusobno poštovanje.
Ključne riječi: djeca, seksualno uznemiravanje, osjetljivi svjedoci, pravna zaštita.
OGLEDI BOSNA I HERCEGOVINA
UDK:343.85:343.541-053.2/.6(497.6)
COBISS.SR-ID 70548745
O PRAVNOJ ZAŠTITI I PREVENCIJI DJECE KAO ŽRTAVA SEKSUALNOG UZNEMIRAVANJA U BOSNI
I HERCEGOVINI
(I deo)
* Prof. dr Azra Adžajlić-Dedović, redovni profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu
** Prof. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske, vanredni profesor, Fakultet pravnih nauka Univerziteta „Apeiron” Banja Luka.
Rezime: Pod nasiljem i zlostavljanjem podrazumjeva se svaki oblik jednom učinjenog, odnosno ponavljanog verbalnog ili neverbalnog ponašanja koje ima za posljedicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva ličnosti djeteta i učenika ili zaposlenog. Nasilje i zlostavljanje može da se javi kao fizičko, psihičko (emocionalno) i socijalno. Osim navedenih oblika, nasilje i zlostavljanje prepoznaje se i kroz: zloupotrebu, seksualno nasilje, eksploataciju djeteta i učenika, elektronsko nasilje i dr. Seksualno nasilje i zlostavljanje je ponašanje kojim se dijete i učenik seksualno uznemirava, navodi ili primorava na učešće u seksualnim aktivnostima koje ne želi, ne shvata ili za koje nije razvojno dorastao ili se koristi za prostituciju, pornografiju i druge oblike seksualne eksploatacije. Autori u radu analiziraju, između ostalog, dokazivanje odgovornosti za izvršeno seksualno uznemiravanje i značenje termina osjetljivi svjedoci ukazujući da seksualno vaspitanje djece mora biti oplemenjeno etičkim, psihološkim i društvenim aspektima odnosa među polovima. Nažalost, roditelji i vaspitači ne raspolažu dovoljnim znanjem o seksualnom vaspitanju djece. Pri tome, skladni porodični odnosi trebali bi biti prvi uslov pozitivnog vaspitanja, predstavljeni kroz jednaku raspodjelu dužnosti i obaveza između oca i majke, ali i uz uzajamnu obzirnost i pomoć i njihovo međusobno poštovanje.
Ključne riječi: djeca, seksualno uznemiravanje, osjetljivi svjedoci, pravna zaštita.
OGLEDI BONA I HERCEGOVINA
UDK: 331.468(497.11)
340.142:347.513(497.11)
COBISS.SR-ID 62718217
NAKNADA ŠTETE KOD POVREDE ZAPOSLENIKA NA RADU ILI U VEZI
SA RADOM OD STRANE TREĆEG LICA, SA ANALIZOM PRESUDE VRHOVNOG KASACIONOG SUDA REPUBLIKE SRBIJE
* Dr sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku.
Rezime: Predmet rada je analiza jednog od slučajeva kada zaposlenik potražuje naknadu štete zbog povrede na radu ili u vezi sa radom. U praksi se najčešće dešavaju slučajevi da do povrede zaposlenika dolazi zbog njegovih propusta u radu ili propusta poslodavca da osigura adekvatne uslove rada za zaposlenika. Međutim, dešavaju se slučajevi kada do povrede na radu ili u vezi sa radom dođe zbog radnje trećeg lica. Postoje različita mišljenja da li postoji odgovornost poslodavca u ovom slučaju. Vrhovni kasacioni sud Republike Srbije je u presudi broj Rev2 2260/2018 od 24. 9. 2020. godine odlučio da poslodavac nije odgovoran da nadoknadi štetu koju je zaposleniku prouzrokovalo treće lice. Kako bi se ocijenila pravilnost ovakvog mišljenja u radu će se komparirati i drugi slučaj kada je radniku na radu treće lice prouzrokovalo štetu, te će se analizirati rizik koji može predstavljati osnov odgovornosti poslodavca i svi elementi štete koje je potrebno cijeniti prilikom odlučivanja o tužbi. Posebno je značajna analiza osnova odgovornosti za štetu. Upravo je osnov odgovornosti i sporan za odgovornost poslodavca, i kada se on može osloboditi odgovornosti za naknadu štete. Na kraju se dolazi do zaključka da ukoliko mogućnost nastanka štete predstavlja profesionalni rizik određene vrste zanimanja, istu ne snosi zaposlenik nego poslodavac što treba da bude putokaz sudovima u daljnjim slučajevima, odnosno da se mišljenje Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije ne može prihvatiti. Primjena ovakvog zaključka treba omogućiti veću zaštitu prava radnika, ali i pravilnu primjenu pozitivnog prava.
Ključne riječi: radnik, poslodavac, povreda na radu, šteta, odgovornost.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 342.76(497.6)
351.77:[616.98:578.834
COBISS.SR-ID 60073737
OSTVARIVANJE LJUDSKIH PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA VRIJEME COVIDA-19
* Prof. dr Milena Simović, redovni profesor Fakulteta za bezbjednost Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
** Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.
Rezime: Pandemija virusa COVID-19 koja je tokom 2020. godine zahvatila cijelu planetu znatno je poremetila sve društvene procese na globalnom nivou i donijela svim državama u svijetu mnogobrojne izazove, te potrebu za uvođenjem različitih mjera u cilju prevencije i prevazilaženja novonastale situacije, te saniranja posljedica pandemije. Na početku pandemije države su bile okupirane mjerama za borbu protiv virusa, u smislu ograničenog kretanja stanovništva, zaustavljanja javnog prevoza, zatvaranja škola, vrtića, fakulteta, tržnih centara i svih uslužnih objekata, obustave letova, putovanja itd. Sa izbijanjem virusa fokus je bio na njegovom suzbijanju.
Vanredna situacija kao što je pandemija COVID-19 pružila je osnov mnogim državama za proglašenje vanrednog stanja. S druge strane, vanredne situacije kao što je pandemija COVID-19, koje mogu pružiti osnov za proglašenje vanrednog stanja, moraju biti jasno definisane i razgraničene ustavom i zakonom. One nedvosmisleno ograničavaju i niz ustavnih prava i prava garantovanih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Tako, Ustav Bosne i Hercegovine sadrži prava koja su identična pravima navedenim u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i protokolima uz ovu konvenciju (član II/3), a prema članu X/2 Ustava Bosne i Hercegovine nijednim amandmanom na ovaj ustav ne može se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz člana II ovog ustava, niti izmijeniti ova odredba. Ustav Republike Srpske sadrži cijelo jedno poglavlje o ljudskim pravima i slobodama (čl. 10-49), a ograničenje ovih prava je moguće predvidjeti samo ako je to potrebno za vođenje krivičnog postupka, zaštite bezbjednosti ljudi i imovine, zaštite zdravlja ljudi ili bezbjednosti Republike. Način ostvarivanja ljudskih prava i sloboda može se propisati zakonom samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje.
Ključne riječi: pandemija, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.146(497.6)
COBISS.SR-ID 57587209
PRETRES STANA, PROSTORIJA, OSOBA I STVARI KAO RADNJA DOKAZIVANJA
U KRIVIČNOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE: TEORIJSKO – PRAKTIČNI ASPEKT
II deo
* Sadmir Karović, vanredni profesor – krivičnopravna naučna oblast, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, BiH.
** Suad Orlić, vanredni profesor na krivičnopravnoj katedri na Univerzitetu u Zenici.
Rezime: Prikupljanje dokaza i efikasno vođenje krivičnog postupka u vezi rasvjetljavanja i rješenja određene krivične stvari i donošenje sudske odluke je nemoguće zamisliti bez poduzimanja radnji dokazivanja. S obzirom na restriktivne zakonske uslove, prikupljanje potrebnih dokaza u krivičnom postupku primjenom ove radnje dokazivanja potrebno je promatrati kroz prizmu zakonitosti dokaza. Naime, pretres stana, prostorija, osoba i stvari je opšta radnja dokazivanja koju je moguće poduzeti u svim krivičnim postupcima bez obzira na vrstu i prirodu krivičnog djela. Međutim, zakonodavac je propisao i određene uslove materijalne (osnov sumnje) i formalne prirode (naredba suda) koje je potrebno zadovoljiti u cilju poduzimanja ove radnje dokazivanja. S tim u vezi, apostrofirana je veoma značajna uloga ovlaštenih službenih lica u krivičnom postupku prilikom praktične primjene ove radnje dokazivanja na planu prikupljanja dokaza neophodnih za efikasno vođenje krivičnog postupka. Također, zakonodavac je propisao i zakonsku mogućnost primjene ove radnje dokazivanja bez prethodnog pribavljanja naredbe od strane sudije za prethodni postupak kada su zadovoljeni određeni zakonski uslovi.
Ključne riječi: radnja dokazivanja, krivični postupak, osnov sumnje, zakonitost dokaza.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.146(497.6)
COBISS.SR-ID 55775753
PRETRES STANA, PROSTORIJA, OSOBA I STVARI KAO RADNJA DOKAZIVANJA
U KRIVIČNOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE: TEORIJSKO – PRAKTIČNI ASPEKT
I deo
* Sadmir Karović, vanredni profesor – krivičnopravna naučna oblast, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, BiH.
** Suad Orlić, vanredni profesor na krivičnopravnoj katedri na Univerzitetu u Zenici.
Rezime: Prikupljanje dokaza i efikasno vođenje krivičnog postupka u vezi rasvjetljavanja i rješenja određene krivične stvari i donošenje sudske odluke je nemoguće zamisliti bez poduzimanja radnji dokazivanja. S obzirom na restriktivne zakonske uslove, prikupljanje potrebnih dokaza u krivičnom postupku primjenom ove radnje dokazivanja potrebno je promatrati kroz prizmu zakonitosti dokaza. Naime, pretres stana, prostorija, osoba i stvari je opšta radnja dokazivanja koju je moguće poduzeti u svim krivičnim postupcima bez obzira na vrstu i prirodu krivičnog djela. Međutim, zakonodavac je propisao i određene uslove materijalne (osnov sumnje) i formalne prirode (naredba suda) koje je potrebno zadovoljiti u cilju poduzimanja ove radnje dokazivanja. S tim u vezi, apostrofirana je veoma značajna uloga ovlaštenih službenih lica u krivičnom postupku prilikom praktične primjene ove radnje dokazivanja na planu prikupljanja dokaza neophodnih za efikasno vođenje krivičnog postupka. Također, zakonodavac je propisao i zakonsku mogućnost primjene ove radnje dokazivanja bez prethodnog pribavljanja naredbe od strane sudije za prethodni postupak kada su zadovoljeni određeni zakonski uslovi.
Ključne riječi: radnja dokazivanja, krivični postupak, osnov sumnje, zakonitost dokaza.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.9:615.012
COBISS.SR-ID 53421065
PROBLEM FALSIFIKOVANIH I NESTANDARDNIH MEDICINSKIH PROIZVODA
* Mr ph. Zerina Sefo, Tuzlafarm d.o.o., Tuzla – Poslovna jedinica Sarajevofarm, Vogošća, BiH.
Rezime: Globalne promene prate našu svakodnevicu. Naš svet oblikovan je tehnološkim razvojem, brzim načinima komuniciranja, ekonomskim uticajem međunarodnih korporacija, nesagledivim brojem otvorenih i dostupnih podataka, jeftinom radnom snagom ilegalnih migranata i jednostavnim i tržišno povoljnim transportnim uslugama. Navedena socijalna i makroekonomska kretanja na svetskom planu utiču na sve oblasti savremenog društvenog života zbog čega i na kvalitet medicinskih proizvoda, a naročito lekova. Vakcine i medikamenti mogu biti nestandardni i falsifikovani, te kao takvi predstavljati značajan problem i rastući globalni izazov za zdravstvene sisteme. Pored toga, na tržištu medicinskih usluga prisutni su, u brojnim različitim oblicima, i ostali nekvalitetni i krivotvoreni zdravstveni produkti poput pribora za dijagnostikovanje i dezinfekcionih sredstava, od kojih najčešće maski i sredstava za pranje ruku. Autor u ovom radu svojom pažnjom obuhvata sve navedene medicinske proizvode, kao resurse kriminalnog profita, koji su izloženi falsifikovanju i nestandardnoj izradi. U delu rada koji se odnosi na nacionalni i međunarodni normativni okvir regulisanja predmetnog problema, autor prikazuje moguće oblike kriminalne pretnje po zdravlje i život građana koju uzrokuje pojava nestandardnih i lažnih medicinskih sredstava. Sledstveno, u finalu rada, autor ukazuje na načine kojima se može odgovoriti na rešavanja problema koji falsifikovani i nekvalitetni medicinski proizvodi predstavljaju za pojedinca i društvo u današnjem svetu.
Ključne reči: nestandardni medicinski proizvodi, falsifikovani medicinski proizvodi, vakcine, lekovi, medicinska sredstva, ilegalni medikamenti.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.122(497.6)
COBISS.SR-ID 46700809
POVRATAK OŠTEĆENOG KAO TUŽIOCA U KRIVIČNI POSTUPAK REPUBLIKE SRPSKE
(II deo)
* Prof. dr Mladenka Govedarica, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Rezime: Oštećeni je važna figura za krivično pravosuđe. Često biva jedini subjekt koji je prisutan izvršenju djela, te se često javlja kao neizostavan svjedok. Krivično procesno pravo ga svrstava u sporedne procesne subjekte na strani javnog tužioca ali ne treba izgubiti iz vida da je on jedan od najzainteresovanijih učesnika postupka za njegov ishod. S obzirom na to, njegov položaj u krivičnom postupku kao subjekta oduvijek je privlačio pažnju. To je naročito bilo izraženo kada je već davne 2003. godine na prostoru Bosne i Hercegovine došlo do ukidanja supsidijarnog tužioca, a time oduzimanja zakonske mogućnosti da se oštećeni pojavi kao tužilac i da preuzme krivično gonjenje od trenutka kada javni tužilac nađe da nema osnova za to ili u trenutku kada javni tužilac odustane od već podignute optužnice. Od tada pa do danas njegova eventualna pozicija kao supsidijarnog tužioca bila je predmet rasprava.
Ključne riječi: krivični postupak, krivično gonjenje, javni tužilac, oštećeni kao tužilac.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.122(497.6)
COBISS.SR-ID 46700809
POVRATAK OŠTEĆENOG KAO TUŽIOCA U KRIVIČNI POSTUPAK REPUBLIKE SRPSKE
I deo
* Prof. dr Mladenka Govedarica, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Rezime: Oštećeni je važna figura za krivično pravosuđe. Često biva jedini subjekt koji je prisutan izvršenju djela, te se često javlja kao neizostavan svjedok. Krivično procesno pravo ga svrstava u sporedne procesne subjekte na strani javnog tužioca ali ne treba izgubiti iz vida da je on jedan od najzainteresovanijih učesnika postupka za njegov ishod. S obzirom na to, njegov položaj u krivičnom postupku kao subjekta oduvijek je privlačio pažnju. To je naročito bilo izraženo kada je već davne 2003. godine na prostoru Bosne i Hercegovine došlo do ukidanja supsidijarnog tužioca, a time oduzimanja zakonske mogućnosti da se oštećeni pojavi kao tužilac i da preuzme krivično gonjenje od trenutka kada javni tužilac nađe da nema osnova za to ili u trenutku kada javni tužilac odustane od već podignute optužnice. Od tada pa do danas njegova eventualna pozicija kao supsidijarnog tužioca bila je predmet rasprava.
Ključne riječi: krivični postupak, krivično gonjenje, javni tužilac, oštećeni kao tužilac.