Category Archives for "Penzijsko pravo"

Socijalizovanje penzija

UDK: 364.3(497.11)

SOCIJALIZOVANJE PENZIJA
Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Tekst se bavi zbunjujućim pitanjima koja su se javila nakon prestanka Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija, a govore o procesu socijalizovanja penzija kojim se u penzijsko osiguranje unose elementi svojstveni socijalnoj zaštiti.

Ključne reči: penzijsko osiguranje, socijalna zaštita, penzijska primanja, indeksacija penzija, socijalna davanja.

Šta još nedostaje inače vrednoj “Beloj knjizi” Saveza samostalnih sindikata Srbije za 2017. godinu

ŠTA JOŠ NEDOSTAJE U INAČE VREDNOJ „BELOJ KNJIZI“ SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA SRBIJE ZA 2017. GODINU*
Prof. dr Zoran Ivošević, sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.
* Izlaganje na prezentaciji „Bele knjige“ SSSS, 30. avgusta 2017. godine, u Kamenoj sali Doma sindikata u Beogradu.

Savez samostalnih sindikata Srbije objavio je „Belu knjigu“ za 2017. godinu o društvenim, ekonomskim i socijalnim problemima zemlje od značaja za sindikalnu aktivnost i položaj zaposlenih, čije pojedinačne i kolektivne interese taj savez zastupa na nacionalnom i međunarodnom nivou. Knjigu čine poglavlja o I Makroekonomskim pokazateljima, II Privatizaciji, III Materijalno-socijalnom položaju zaposlenih, IV Radnom i socijalnom zakonodavstvu, V Socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju, VI Sindikalnom putu u članstvo EU i VII Sindikatu i medijima. Na početku Knjige je predgovor iz pera predsednika Ljubisava Orbovića, a na kraju su zaključci.
Ovim tekstom ukazujemo na ono što bi Knjigu učinilo još boljom.

Pravo na penziju – uslovi za ostvarivanje prava i mogućnost radnog angažovanja penzionera

UDK: 349.22-057.75(497.11)

PRAVO NA PENZIJU – USLOVI ZA OSTVARIVANJE PRAVA I MOGUĆNOST RADNOG ANGAŽOVANJA PENZIONERA
Gordana Vićentijević, dipl. pravnik.

Rezime: Prava po osnovu rizika za koja se uplaćuju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje ostvaruju se pod uslovima propisanim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Osnovni uslov za ostvarivanje prava na penziju je prestanak osiguranja, a kao lično pravo ostvaruje se samo na zahtev osiguranika. Penzioner odnosno osiguranik koji je ostvario pravo na penziju može biti radno angažovan jer pravo na rad kao Ustavom garantovano pravo nikome ne može biti uskraćeno. Međutim, da bi penzioner mogao da koristi pravo na penziju i bude radno angažovan između odjave sa osiguranja radi sticanja prava na penziju i ponovnog osiguranja mora da postoji najmanje jedan dan „pauze“ u osiguranju, izuzev za osiguranike preduzetnike. Ponovno sticanje svojstva osiguranika i nastavak korišćenja stečenog prava zavise od vrste ostvarenog prava na penziju (da li se radi o starosnoj, invalidskoj ili porodičnoj penziji) i od osnova ponovnog sticanja svojstva osiguranika. Korisnik penzije koji stekne ponovno svojstvo osiguranika u obavezi je da plaća porez na dohodak građana i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, a u pojedinim slučajevima i doprinos za zdravstveno osiguranje. Po prestanku novog osiguranja korisnici starosne i prevremene starosne penzije imaju pravo na ponovno određivanje penzije (ako je osiguranje trajalo najmanje 12 meseci).

Ključne reči: pravo na penziju, uslovi za ostvarivanje prava na penziju, svojstvo osiguranika, sticanje i prestanak svojstva, ponovno radno angažovanje.

Ostvarivanje prava na invalidsku penziju usled povrede na radu i profesionalnog oboljenja

UDK: 364.324(497.11)
331.45/.47

OSTVARIVANJE PRAVA NA INVALIDSKU PENZIJU USLED POVREDE NA RADU I PROFESIONALNOG OBOLJENJA
Branka Banović, Zavod za sudsku medicinu u Nišu, doktorand na Pravnom fakultetu u Nišu.

Rezime: Osnov za uređivanje osiguranja od povreda na radu i profesionalnih oboljenja sadržan je u Konvenciji MOR-a br. 102 o najnižim standardima socijalne sigurnosti iz 1952. godine i Konvenciji br. 121 o davanjima za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih bolesti iz 1964. godine, koje promovišu dostojanstven rad u smislu podjednake mogućnosti za žene i muškarce da dobiju dostojanstven i produktivan posao u uslovima slobode i jednakosti, bezbednosti i ljudskog dostojanstva.
Pravo na invalidsku penziju predstavlja značajno pravo u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja. Kao i druga prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i ovo pravo je regulisano Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/2003, 64/2004 – odluka US, 84/2004 – dr. zakon, 85/2005, 101/2005 – dr. zakon, 63/2006 – odluka USRS, 5/2009, 107/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014 ).
S obzirom da se prava po osnovu povrede na radu i profesionalnog oboljenja u našem zakonodavstvu u najvećem broju ostvaruju kroz sistem zdravstvenog i penzijskog i invalidskog osiguranja, u radu su prikazani upravo osnovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju usled povrede na radu i profesionalnih oboljenja osiguranika.

Ključne reči: povreda na radu, profesionalno oboljenje, konvencije MOR-a, zdravstveno osiguranje, penzijsko i invalidsko osiguranje.

Radni vek i pravo na penziju – s posebnim osvrtom na penzionisanje žena

UDK: 364.35(497.11)
342.734(497.11)

RADNI VEK I PRAVO NA PENZIJU
sa posebnim osvrtom na penzionisanje žena
Gordana Vićentijević, dipl. pravnik.

Rezime: Radni vek je pojam koji se pojavljuje kao odrednica koja definiše prava na rad i u okviru rada ali i prava po osnovu rada, pre svega ostvarivanje prava na penziju. Radni vek kao osnovni kriterijum za određivanje trajanja zaposlenja može biti upotrebljen kao instrument izjednačavanja prava na rad zaposlenih, ali i kao način regulisanja obima zapošljavanja u nekom sektoru. Radni vek može predstavljati i kriterijum za zapošljavanje ali i kriterijum za uvećanje prihoda po osnovu rada – zarade.
Radni vek je i osnovni kriterijum za ostvarivanje prava na penziju, jer najnoviji propisi, staž osiguranja kao kriterijum za ostvarivanje prava na penziju svode na minimum (45 godina staža osiguranja). Svojevoljno penzionisanje ili penzionisanje po sili zakona kao pravo ali istovremeno i kao ograničenje prava u zavisnosti od profesije, česte izmene propisa, prestanak zaposlenja po sili zakona sa jedne i mogućnost sporazumnog produžetka zaposlenja sa druge strane, ostavlja veliki prostor za nerazumevanje. Opšti uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju i opšti uslov za prestanak radnog odnosa, iako su oba identična – 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja – dva sasvim različita pravna instituta sa različitim pravnim posledicama. Nije moguće osnov za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja preobraziti u osnov za prestanak radnog odnosa. Odredba člana 20. Zakona o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru o prestanku radnog odnosa po sili zakona, primenjivala bi se samo na žene zaposlene u javnom sektoru i to one koje imaju mogućnost da ostvare pravo na starosnu penziju. Zbog povrede ravnopravnosti i jednakosti Ustavni sud je doneo rešenje o obustavljanju izvršenja svakog pojedinačnog akta ili radnje preduzete na osnovu odredaba člana 20. Zakona o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru do konačne odluke o oceni ustavnosti navedenog člana.

Ključne reči: radni vek, uslovi za penziju, penzija, maksimalni broj zaposlenih, penzionisanje žena, ravnopravnost i jednakost, stav Ustavnog suda.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se